Tuto objavljenje sųt prěklady i objasnjenja prěkladov pěsnji iz tret́jego Slovjanskogo Katharsisa.
Tret́ji Katharsis okazaje jedino rep muziku, a slovjanske krajine, to jest jezyky ktory sųt okazany, sųt Hrvatsky, Srbsky, Črnogorski, Bosanski, Polsky i Rusky jezyk.
PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #2 – “Posle deset pivo”
Vtory tekst tretjego Katharsisa jest prěklad pěsnje “Posle deset pivo” Belgradskogo rep Bad Copy. Originalny tekst jest na srbskom języku.
Read More “PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #2 – “Posle deset pivo”” »
PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #3 – “Stvoren za rep”
Tretji preklad pěsnje za tretji Slovjansky Katharsis jest tekst “Stvoren za rep” od repera Edo Majkaa i producenta Baby Dux.
Read More “PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #3 – “Stvoren za rep”” »
PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #4 – “Naselje”
Četvrty prěklad tretjego Katharsisa jest pěsnja “Naselje” od Črnogorskoj grupě “Who See”. Pěsnja jest zajmlivy priklad MS gramatike v južnoslovjanskom jezyku. Koristaje se forma “u naselje” (ms. u poseljeně), ale vyše popularno za padež lokativ medžu južnimi jest “u naselju”.
PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #5 – “Gdzie tak pięknie”
Pęty pěklad teksta v tret́jem katharsisu jest pěsnja “Gdzie tak pięknie” Łone i Webbera.
Originalni tekst jest na polskom.
Read More “PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #5 – “Gdzie tak pięknie”” »
PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #6 – “Иордан”
Šesta pěsnja tretjego Katharsisa ne bųde kak druge prěklady. Faktično to jest prěklad analizy tutoj pěsnje, ktoru napisal “The_СЪЁМКИ” i publikoval jej v komentaru Youtube videa “Иордан – Noize MC feat. Atlantida Project”.
PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #7 – “ODPRCÁVÁNÍ”
Poslědny tekst Slovjanskogo Rap Katharsisa jest tekst pěsnje “Odpràcàvanì” češskogo avtora MC Gey.
S tutim tekstom i tutim prěkladom prišli jesmo do konca tretjego Slovjanskogo Katharsisa.
Vse prosim vas děliti, slěditi i podržavati naš projekt i vsegda govoriti čto vam slyšno, a čto ne.
Read More “PRĚKLAD TEKSTOV IZ KATHARSISA #7 – “ODPRCÁVÁNÍ”” »
Album na 7 slovjanskyh językah – “Żałości/Žalosti” – Melac
V ponedělok sedmogo Brěznja (7.3.2022) byla publikacija albuma znanogo medžuslovjanskogo tvoritelja imęna Melac. Album “Żałości” jest napravdu prva versija togo dvukråtnogo albuma ktory bude na sedm slovjanskyh językah. Jedna versija imaje pěsnje na rodnyh slovjanskyh jezykah (poljskom i gorjansky dijalekt, ukrajinskom, russkom, hrvatskom i rusinskom), vtora bude na medžuslovjanskom.”
Read More “Album na 7 slovjanskyh językah – “Żałości/Žalosti” – Melac” »
Dobrodošli na Čto Slyšam, portal o slovjanskoj kulture.
Čto Slyšam jest portal ob slovjanskoj kulture ktory koristaje medžusovjanski jezik kako standard. Cělj portala jest razvivati publičnu sferu kvalitetnym sobrańjem bytnih i sųćih razvivanja v kulture, dostupno vsim slovjanov. Tvoritelji Čto Slyšam proizhode iz občine diskord servera Medžuslovjanska Besěda, i tak, mimohodom portal, jest mjesto podnobno za učenje i razvivanje medžuslovjanskogo jezyka i drugih projektov podobnih jemu. Vyše ob medžuslovjanskomu jezyku i jegovoj občine možete uvidjeti ovdě.
Na portalu možete čitati prěkladov, mylsi, kritiky i iskati novu tvorbu podobnu vami. Takože, možete davati sovětov za nova tvorenja ili davati svoja. Na portalu primarno jest kultura iz slovjanščine, iz raznih čęsti Světa v koj imaje slovjanske kulture, ale takože i kultura voobče, zatože kultura ne imaje ograničeńja.
Sveta trojca Slovjanskogo egzistencializma
Prinosimo vam zajmlivo dělo – analizu egzistencijalističskoj filozofije v slovjanskoj literaturě.
Tutu analizu sdělal kroatist, “artističny virtuoz i věčny mečtatelj”, Stjepan Vuksanović, znajemy v medžuslovjanskoj občine kak “Sivy Volk”
Prosimo vas, ako li znajete děla ob ktoryh piše Stjepan, komentujte – odkud znate jih? Kogda jih jeste čitali? Kako vam se navidet tute děla?
Sveto trojca Slovjanskogo egzistencializma
Stjepan Vuksanović
- Ob literarnomu periodu
Egzistencializm jest dviženje v filozofiji i literaturě ktory jest podčrkal individualnu egzistenciju, svobodu i odbor. Načelo jest v srědině devetnadsetogo stolětja vo Franciji. Ono jest osnovano na vozgledu že ljudi definiujut jihovogo značenje života, i probujut izdělati racionalne rěšenja pomimo egzistovanja v racionalnomu vsemiru. Egzistencializm v soboju sejčasno razpoznavajemoj obliku jest byl izrabotany v devetnadsetomu stolětju od strany danskogo filozofa Sorena Kierkegaarda i němečskogo filozofa Friedricha Nietzschea, hoti nikto od jih ne jest koristal toj termin. Egzistencializm jest došel v srědině dvadesetogo stolětja, poprěk veliki broj akademičskyh i fiktivnyh děla francuzskyh egzistencialista; Jean Paul Sartre, Albert Camus i Simone de Beauvoir, vsi te děla sut reklamovali egzistencijalne temy kak čto sut: užas, dosada, oddaljenje, absurd, svoboda, oddanost i prazdnina.
- Hrvatsky egzistencializm: Filip Latinowicz
Pri koncu tridesetyh rokov, prěd vtora světova vojna i v hrvatskoj literature beše počinal se odličati i něktory dokole bliz netknuti procesy. Težina socialne tematiky budu najdti se potrohu v drugomu planu, a prolom v psihologiju heroja, ili voobče vnutrny život glavnyh heroja, v emocionalne reakcije, v pytanje člověka kak individualne osobnosti v jegovu socijalnogo stvora, vse budu vyše nakladati kak sučstveno nova tema. Roman Miroslava Krleže; Povratak Filipa Latinowicza, iz 1932. roka v ideji i tematičnomu smyslu svezany jest s egzistencijalističkim nadzorom i duhom epohy voobče. Roman prědstavja problem individa v běženju od vethyh modely obyvana gradžanske Europy. To jest prvy hrvatsky moderny roman v hrvatskoj literaturě bez klasične kompozicije, obsežne povědky i mnogosložny jest. Važny jest motiv povratka kde se Filip onogda dvadeset i tri roka vrača na kaptolsku stanciju. Vrača se iz nečistogo velikogo grada v ktorom se čul kak samotny i oddaljeny, bezpokojny i zamotany s naměrom da vrati kolory i da se snova potvrdi kak maljar i kak člověk. Individ jest pod travme sumnenjami ob avtentičnomu svezku svojego ljudskogo i umetničskogo egzistovanja. Individ v iskanju za ličnym iziskanjem, obrati se za umetnostju, odpravjati se od sobě i svojego svezka k jej, označajući je kak bezkonečnost protiv ktore se zavalila razščepjana java v svojemu dělu i nesvezano Filip jest sam v svojej slabosti i trěvoge, a travmami iz dětinstva, krizoju identiteta, konfliktom iz-među bezsmyslne javy i smysla stvorjenja.
- Češsky egzistencializm: Gergor Samsa
Tema Kafkinog děla Prěobraženje iz 1915. roka jest prěobraženje Gregora Samse v bubu i jegova smrt. Drugym rěčami; oddaljenje člověka v spoločenstvu i v rodiny i nemožnost komunikacije. Prěobraženje jest čestično zato čto buba sodrživaje ljudsku svědomost i percepciju, a izměnjaje jedino ljudsky oblik i metodu žitja. Kafkijanski jest izvedeno iz nazvě Franza Kafke, a označaje nektoru bezizhodnu orientaciju v prostoru i vrěmenu, něktoru vnutrnu nelagodnu svezanu s strahom i odporom ktora nas hvata kogda čujemo da naša sudba zavisi o někoj, ili něčijego moči na ktoru ne možemo nikako vplyvati. Kafka jest v svojim dělami izrazil svoj prigoda neljudskosti světa kak města trevogy i okrutnosti; jim vladajut nevidime, člověku nesmyslne, neprijateljske mehanizmy; vměsany v toj svět, člověk jest bezpomočny i nemaje izhoda iz jego. Kafkijanska atmosfera zarodi se prěd čuvstvom razpoznanje i nejasnosti světa; v Kafkinu světu člověk jest bezpomočny, jim vladajut nevidime, člověku nesmyslne neprijateljske mehanizmy ktore se zovu: svět naprazdne naděje. Golk i izraženje i nerazuměnje Gregora Samse poslědstvo jest prěobraženja v ogromnogo i slabogo insekta ktory ne jest sposobny da se čuva sam o sobě, a jegova se rodina k jemu odnosi neljudsky. Prěobraženje člověka v bubu, v alegoričnomu smyslu znači svezok individa i rodině, to jest svezok individa i spoločenstva ktory jest odčudžjeny od světa, ale i od vlastne rodiny ktora go odkyda.
- Russky egzistencializm: Lev Nikolajevič Tolstoj
V russkoj filozofskoj myslji ktora jest počela od srědiny devetnadsetogo stolětja počelo jest rěšanje egzistencialnyh problemov člověka, specialno jegova svoboda zajma osoblivo město. Glavny problem egzistencializma leži v problemu duhovne krizy, v čto osoba okaže se i toj izbor čto dělaje kak by to porazil. Znaky krizy mogu byti koncepcija kak čto sut: strah, egzistencialna trevoga i jednostajnost. Težko stanje konflikta i prělom situacije ktore slědet vnutrny prělom heroji Tolstoja, egzistencialisti stanut medžni. Pozdnějši teksty pisatelja svědčet da specialnu pozornost posvečaje nadobyčajnym okolnostami, ktore same sposobny zavaliti osobu s obyčajnogo „valjanja“ dragy i obratiti jej myslji i emocije na drugoj straně. Povědka „Smrt Ivana Iljiča“ i „Posmrtne zapisky pokojnogo starca Fjodora Kuzmiča“, kak i povědka „Poslě bala “ odražajut najlučše značenje takyh situacija, a onogda togo dohodi do kritične miljny kamenja v žitju heroja. „Kažete da osoba ne može da sama pojmaje čto jest dobro, a čto zlo, a da se radi o okolině, da se okolina lěpi. I ja myslim da se radi jedino o slučaju.“ Tak počinaje povědka „Poslě bala“ poprěk usta glavnogo heroja Ivana Vasiljeviča o situaciji ktora jemu jest izměnila žitje: „Ves žitje se izměnil od jedne noči, lučše izrěčeno jutra.“ Uviděvši otca svoje ljubovne ktory jest iměl poručenje za razstrěl Tatara ktory běše izběgl i osobno učestvujuči v tomu, heroj izměnjaje svoj žitje. Prvo on išče opravdyvanje za onogo čto se dogodil: „Ako li jest to učinjeno s takym dověrjenjem i vsi sut to poznali kak potrěbno, dakle, oni sut tak nečto znali, čto ja ne jesm znal.“ Povědač nikogda ne jest izdumal razumno objasnjenje začto sut tog člověka tolkli, unižali i nastupali: Ale ne znajuči, ne jesm mogl stupiti v vojennu službu, kak čto jesm prěd želal, i ne jedino da ne jest služil vojsku, než nikde ne jest služil, i kak čto vidite nikde ne jest stanul. Ljubov od togo dna počela je oslabjati.“